Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja

Zašto dvostruko oporezivanje nastaje

Svaka država oporezuje prihod koji nastaje na njenoj teritoriji, a mnoge oporezuju i svjetski prihod svojih rezidenata. Kad firma iz BiH ostvari prihod u drugoj državi, obje države mogu tvrditi da imaju pravo na porez. Rezultat je plaćanje poreza dvaput na isti prihod.

Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja uređuju koja država oporezuje koji prihod i kako druga država izbjegava oporezivanje, najčešće oslobođenjem ili priznavanjem plaćenog poreza. BiH ima takve sporazume sa većinom susjednih država i brojnim drugim zemljama, ali sadržaj svakog je drugačiji.

Zato se ne primjenjuje jedno pravilo za sve zemlje. Kad se pojavi novo tržište, prva provjera je da li postoji sporazum i šta kaže za vašu vrstu prihoda.

Primjer: BiH firma za razvoj softvera zaključi ugovor sa klijentom iz druge države. Klijent plaća honorar, ali zadrži porez po odbitku po domaćoj stopi. Ako je sporazum snižava, razlika je vaša dobit, ali samo uz potvrdu o rezidentnosti poslanu prije isplate.

Rezidentnost i potvrda o rezidentnosti

Sporazumi se primjenjuju na rezidente jedne od država ugovornica. Firma iz BiH koja želi povlašteni tretman u inostranstvu mora dokazati da je rezident BiH, i to potvrdom o rezidentnosti koju izdaje nadležna poreska uprava na zahtjev. Potvrda se obično izdaje za konkretnu godinu i državu.

Zahtjev treba podnijeti na vrijeme, jer partner u inostranstvu često traži potvrdu prije isplate. Primjer: BiH konsultantska firma koja radi za klijenta u Hrvatskoj i traži smanjenje poreza po odbitku na honorar mora dostaviti potvrdu prije fakturisanja ili uplate.

Potvrdu čuvajte uz ugovor i fakture, jer je poreska uprava druge države može tražiti i kasnije, pri kontroli. Zahtjev za potvrdu najbolje je podnijeti zajedno s prvim ugovorom, a ne tek pri prvoj isplati. Neke strane uprave traže potvrdu ovjerenu apostilom ili prevedenu, a dodatni koraci oduzimaju vrijeme.

Rok važenja potvrde i broj primjeraka koje strana uprava traži razlikuju se, pa zatražite više kopija odjednom. Za veće projekte potvrdu tražite svake godine unaprijed, a ne u trenutku kad partner već čeka isplatu.

Porez po odbitku na isplate u inostranstvo

Mnoge države zadržavaju porez po odbitku na isplate nerezidentima, na primjer na honorare, autorske naknade, kamate ili dividende. Stopa po domaćem zakonu može biti visoka, ali sporazum je često snižava. Da bi snižena stopa vrijedila, platitelj mora imati dokaze o rezidentnosti primaoca.

Isto vrijedi u suprotnom smjeru: kad firma iz BiH plaća nerezidentu, može biti dužna zadržati porez po odbitku i uplatiti ga poreskoj upravi. Stope i izuzeci zavise od vrste isplate i sporazuma, pa ih provjerite prije svake veće isplate.

Ako zaboravite zadržati porez, odgovornost za njega obično pada na platitelja, uz kamatu.

Ako ste greškom platili previsok porez po odbitku, većina država dozvoljava zahtjev za povrat u propisanom roku. Postupak je često spor i traži dokumentaciju, pa se isplati kad su iznosi znatni. Računajte na to već pri ugovaranju cijene.

Metode izbjegavanja: oslobođenje i priznavanje poreza

Sporazumi koriste dvije glavne metode. Kod metode oslobođenja država rezidentnosti uopšte ne oporezuje prihod koji je oporezovan u izvoru. Kod metode priznavanja poreza, država rezidentnosti oporezuje svjetski prihod, ali umanjuje porez za iznos plaćen u inostranstvu, do granice poreza koji bi se platio kod kuće.

Za firmu u praksi to znači da dokaz o plaćenom porezu mora biti uredan: potvrda strane poreske uprave, obračun, dokaz o uplati. Bez dokumenta priznanje je moguće osporiti. Računovođa treba predvidjeti kako se strani prihod i porez prikazuju u godišnjem obračunu, i da li je potrebna dodatna prijava.

Pri godišnjem obračunu dokumentacija o stranom porezu mora biti usklađena s iznosima u knjigama. Razlike nastaju zbog kursa: porez je plaćen u stranoj valuti, a knjiži se u KM. Računovođa treba odrediti kurs i metodu koju ćete dosljedno koristiti.

Ako sumnjate u pravilan tretman, zatražite obavezujuće mišljenje poreske uprave ili posavjetujte se s licenciranim poreskim savjetnikom prije prve isplate. Cijena mišljenja je mala u poređenju s poreskom dopunom sa kamatom za nekoliko godina unazad.

Stalna poslovna jedinica u inostranstvu

Jedna od najvažnijih tema je stalna poslovna jedinica. Ako firma iz BiH ima u drugoj državi ured, gradilište duže od određenog vremena ili zaposlene koji redovno zaključuju ugovore, ta država može smatrati da firma tamo ima stalnu poslovnu jedinicu i oporezovati njen dobitak.

Pragovi i definicije razlikuju se među sporazumima. Montažni radovi i građevinski projekti često su ograničeni na neki broj mjeseci, ali brojanje počinje od početka rada. Zato planirajte trajanje projekta i izbjegavajte nenamjerno prekoračenje. Ako prijeti stalna poslovna jedinica, razmislite o registraciji firme ili podružnice u toj državi, uz savjet lokalnog savjetnika.

Primjer građevinske firme: gradilište traje jedanaest mjeseci, a sporazum predviđa prag od dvanaest. Ako se projekat produži za dvije sedmice zbog kašnjenja materijala, firma može postati poreski obveznik u toj državi. Zato u planu projekta uračunajte rezervu.

Zapisujte i broj dana boravka radnika u drugoj državi, jer se prag za stalnu poslovnu jedinicu i prag za poresku rezidentnost često mjere upravo danima. Običan kalendar sa unesenim datumima može biti ključan dokaz.

Dokumentacija i granice ekosistema

Za svaku prekograničnu transakciju čuvajte ugovor, fakturu, potvrdu o rezidentnosti, dokaz o plaćenom porezu i prepisku. 4invoices.net čuva PDF fakture u arhivi, a 4softerp.net je opći finansijski alat. Ni jedan ne računa porez po odbitku niti podnosi prijave.

Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje savjet poreskog savjetnika. Pravila se razlikuju od sporazuma do sporazuma, pa tražite mišljenje za konkretnu državu i vrstu prihoda.

Prije sklapanja ugovora o prekograničnim uslugama zatražite od savjetnika kratku tabelu: vrsta prihoda, država, relevantni sporazum, stopa po odbitku, potrebni dokumenti. Ta jedna stranica vrijedi više od dugog mišljenja koje niko ne čita.

Sažetak koraka: provjerite da li sporazum postoji, utvrdite vrstu prihoda, zatražite potvrdu o rezidentnosti, zadržite ili tražite smanjenje poreza po odbitku, čuvajte dokaze i prikažite strani porez u godišnjem obračunu. Svaki korak ima rok.

To je međudržavni ugovor koji određuje koja država oporezuje koji prihod i kako druga izbjegava dvostruki porez, najčešće oslobođenjem ili priznavanjem plaćenog poreza. BiH ima takve sporazume s mnogim državama, a sadržaj se razlikuje, pa za konkretnu zemlju provjerite tekst sporazuma. Tekst sporazuma tražite na stranici ministarstva finansija. Tekst sporazuma je javno dostupan.

Zahtjev se podnosi nadležnoj poreskoj upravi entiteta u kojem je firma registrovana, uz podatke o državi i godini za koju je potvrda potrebna. Postupak i rok zavise od uprave, pa je tražite blagovremeno, jer je partner iz inostranstva često traži prije isplate. Rok podnošenja zahtjeva provjerite unaprijed. Potvrda se izdaje za konkretnu godinu.

To je porez koji platitelj zadržava prilikom isplate nerezidentu, na primjer na honorar, autorsku naknadu, kamatu ili dividendu, i uplaćuje državi. Stopu određuje domaći zakon, a sporazum je često snižava. Odbitak se primjenjuje samo uz dokaz o rezidentnosti primaoca. Čuvajte sve potvrde barem nekoliko godina. Pitajte savjetnika o stopi za vašu vrstu prihoda.

Ne. 4invoices.net izdaje PDF fakture i čuva arhivu, ali ne računa poreze, ne zadržava porez po odbitku i ne podnosi prijave. Poreski tretman prekograničnih isplata određuje računovođa ili poreski savjetnik, uz dokumentaciju koju firma čuva. Savjet poreskog savjetnika je koristan. Savjetnik određuje i dokumentaciju koju čuvate. Odgovornost za zadržavanje poreza pada na platitelja.

Informativna stranica

Vodič o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; opće informacije.