Društvo sa ograničenom odgovornošću osniva se osnivačkim aktom i upisom u CRPS pri Poreskoj upravi, a osnivači odgovaraju samo do visine uloga. Poslije upisa slijede PIB, poslovni račun, fiskalizacija računa i uredna evidencija od prve transakcije.
Društvo sa ograničenom odgovornošću uređeno je Zakonom o privrednim društvima i u praksi je najčešći izbor kad se otvara nova firma u Crnoj Gori. Osnivač ne odgovara svojom imovinom za dugove društva, osim u slučajevima koje zakon izričito navodi, na primjer kad se dokaže zloupotreba oblika društva. Zato DOO bira i vlasnik koji počinje sa jednim klijentom, i grupa partnera koja ulaže u zajednički projekat.
Za razliku od preduzetnika, društvo je zaseban pravni subjekat: samo ono potpisuje ugovore, zapošljava ljude i duguje porez. Dobit ostaje u društvu dok je osnivači ne raspodijele odlukom skupštine, pa se lični i poslovni novac jasno razdvajaju. To razdvajanje kasnije olakšava i razgovor sa bankom, i prodaju udjela, i ulazak novog partnera.
Zakon dopušta da DOO osnuje i jedno lice, i domaće i strano. Strani osnivač ne mora biti rezident, ali mora imati način da primi poštu i potpiše dokumenta, pa se često daje punomoć domaćem licu za radnje oko upisa.
Osnovni dokument je osnivački akt, u kojem se navode naziv, sjedište, djelatnost, osnivači, visina i struktura uloga i način upravljanja. Ako društvo ima više osnivača, to je ugovor, a ako ga osniva jedno lice, odluka o osnivanju. Pri izradi akta vrijedi unaprijed odlučiti ko je izvršni direktor, ko zastupa društvo samostalno i do kog iznosa, jer se te odredbe kasnije ne mijenjaju bez novog upisa.
Zakon ostavlja osnivačima veliku slobodu oko visine uloga, ali traži da se vrijednost uloga može dokazati, a nenovčani ulozi, poput opreme ili prava, moraju biti procijenjeni. Tačne obrasce, priloge i takse objavljuje CRPS, pa ih prije predaje treba uporediti sa aktuelnim uputstvom Poreske uprave.
Prijavi se prilažu i lični podaci osnivača i zastupnika, dokaz o sjedištu društva i podaci o stvarnom vlasniku, koje evidentira poseban registar. Greška u imenu ili adresi na ovom stadijumu prenosi se na svaki račun, ugovor i pečat, pa se isplati da se podaci pročitaju naglas prije predaje.
Upis u Centralni registar privrednih subjekata daje društvu pravni subjektivitet. Uz upis se dodjeljuje PIB, poreski identifikacioni broj koji se pojavljuje na svakom računu, ugovoru i poreskoj prijavi. Rješenje o upisu je dokument koji banka traži pri otvaranju računa, pa ga treba sačuvati u izvorniku i skeniranom obliku.
Poslije upisa društvo se prijavljuje i ostalim evidencijama: zaposleni se prijavljuju na osiguranje, a ako ćete prelaziti prag za PDV ili dobrovoljno ulaziti u sistem, podnosi se zahtjev za registraciju PDV-a. Ni jedno od ovoga ne dešava se automatski, pa je korisno napraviti kratak spisak obaveza sa rokovima.
Rok od upisa do prve fakture ume da bude kratak. Ako klijent čeka da plati, račun mora biti izdat sa tačnim nazivom, PIB-om i adresom iz rješenja o upisu.
Prva praktična stvar je poslovni račun u euru, jer se sve uplate klijenata i plaćanje dobavljača vode preko njega. Zatim dolazi odluka kako će se izdavati računi: svaki račun mora proći fiskalizaciju po propisima Poreske uprave, što je obaveza koju vrši obveznik i njegov softver za naplatu, a ne ekosistem 4b2b.
Fakture u PDF-u sa podacima društva, sa PDV-om kad ste obveznik, možete pripremati u 4invoices.net i čuvati u arhivi. Ako firma vodi više društava ili ima knjigovodstvenu evidenciju koju želi da drži na jednom mjestu, tu je 4softerp.net. Oba proizvoda služe za pripremu dokumenata i evidenciju; ne podnose ništa Poreskoj upravi.
Ugovor sa knjigovodstvenom agencijom ili zaposlenim knjigovođom treba potpisati prije prvog obračunskog perioda, a ne poslije, jer se propušteni rokovi ne popravljaju naknadno.
Jedna od čestih grešaka je preširoko napisana djelatnost, koja zbunjuje banku i kasnije oduzima vrijeme pri svakoj izmjeni. Druga je izbor sjedišta bez pismene saglasnosti vlasnika prostora, što može blokirati upis. Treća je nejasan odnos osnivača: ako nije napisano ko odlučuje o raspodjeli dobiti, prvi spor nastaje već na kraju prve godine.
Četvrta greška je kasno podešen sistem računa. Kad se prve fakture izdaju ručno i bez jedinstvenog numerisanja, kasnije ih je teško uskladiti sa knjigovodstvom. Dosljedna numeracija i arhiva svakog izdatog dokumenta skraćuju razgovor sa revizorom ili inspekcijom.
Konačno, mnogi zaborave da evidencija počinje danom upisa, a ne danom prve prodaje. Troškovi osnivanja, takse i uplate osnivačkog uloga takođe pripadaju knjigama društva, pa dokumenta o njima treba skupljati od prvog dana.
Ako osnivači planiraju kasnije da prime investitora, korisno je odmah u aktu predvidjeti pravo preče kupovine udjela i način procjene vrijednosti. Takve odredbe nikoga ne ometaju na početku, a spasavaju prijateljstvo kad dođe prvi ozbiljan novčani razgovor.
Zamislite dva dizajnera iz Podgorice koja otvaraju agenciju. Prije potpisa osnivačkog akta dogovore da svako ulaže istu sumu, da oboje potpisuju ugovore preko dogovorenog iznosa, a da za tekuće račune dovoljan bude potpis jednog. Taj dogovor unose u akt, jer se ono što nije napisano kasnije dokazuje svjedocima.
Poslije upisa partneri otvaraju račun u euru, prijavljuju sebe kao zaposlene ili isplaćuju dobit prema pravilima o raspodjeli, i dogovaraju mjesečni sastanak sa knjigovođom. Prvom klijentu izdaju fakturu sa tačnim nazivom i PIB-om, a kopiju čuvaju u arhivi pod brojem iz jedinstvene numeracije.
U trećem mjesecu partneri vide da jedan klijent čini većinu prometa. Zbog toga upišu u kalendar datum kad će promet dostići prag za PDV, pa o registraciji odlučuju na vrijeme, a ne iz iznenađenja. Ovakva disciplina košta jedan sat mjesečno, a štedi nedjelje popravljanja.
Ništa od ovog ne traži posebnu tehnologiju, nego redoslijed: akt, upis, račun, numeracija, evidencija. Alati ekosistema pomažu tek na kraju lanca, kad su prethodne odluke već donesene i zapisane.
Odmah po upisu stižu prve uplate, a faktura još nema ujednačen izgled.
U 4invoices.net pripremate PDF fakture sa podacima društva i čuvate ih u arhivi; fiskalizaciju računa obavljate prema pravilima Poreske uprave, jer je proizvod ne vrši.
Evidencija počinje danom upisa, a interno znanje o knjigama fali.
Evidenciju dokumenata možete držati u 4softerp.net, dok kontni okvir, prijave i rokove dogovarate sa knjigovođom.
Da. Zakon o privrednim društvima dopušta da društvo sa ograničenom odgovornošću osnuje jedno lice, domaće ili strano. U tom slučaju umjesto ugovora o osnivanju donosi se odluka o osnivanju, koja ima istu ulogu u upisu. Obrazac, priloge i taksu za upis u CRPS provjerite kod Poreske uprave, jer se tehnički zahtjevi mogu mijenjati.
Trajanje zavisi od potpunosti dokumentacije i načina podnošenja prijave. Kad su akt, dokaz o sjedištu i podaci o osnivačima uredni, upis je u pravilu brz, dok se nepotpuna prijava vraća na dopunu, što produžava postupak. Okvirni rok u danima navodi Poreska uprava, pa se oslonite na njenu informaciju, a ne na tuđa iskustva.
Rješenje o upisu sa PIB-om, poslovni račun u euru, pečat po potrebi i dogovor sa knjigovođom. Zatim treba prijaviti zaposlene, ako ih ima, i odlučiti o PDV-u. Za izdavanje računa potrebno je riješiti i fiskalizaciju prema pravilima Poreske uprave, jer se ona ne dešava sama od sebe. Radnje oko prijave zaposlenih i PDV-a ne počinju same, pa napravite spisak rokova.
Može. Zakon ne zabranjuje strancu da osnuje društvo ili da ga zastupa. Praktično treba riješiti sjedište, prijem pošte i potpisivanje dokumenata, pa se često koristi punomoć domaćem licu. Pitanja boravka i radne dozvole za rad u firmi uređuju posebni propisi, koje rješava nadležna služba. Ako ste nerezident, unaprijed provjerite i pravila za otvaranje računa, jer banke traže i dodatnu dokumentaciju.
Ne. Registraciju vodi Poreska uprava preko CRPS-a, a podnosi je osnivač ili njegov punomoćnik. Ekosistem nudi alate koje koristite poslije toga: PDF fakture i arhivu u 4invoices.net, evidenciju u 4softerp.net i slanje obavještenja iz 4notify.net. Ništa od toga ne zamjenjuje prijavu državnim organima. Za nova pitanja o obaveznim koracima ostaje nadležna Poreska uprava.
Prve fakture u PDF-u; eFiskalizacija se obavlja kod Poreske uprave.
